Prijevare i krađe na štetu starijih osoba

Prema dosadašnjem iskustvu kao najčešći primjeri prijevara i krađa usmjerenih prema starijim osobama su:
 
- ugovori za teleoperatere, distributere el. energije i sl. – djelatnici tvrtki nude starijim osobama na potpis novi ili promjenu staroga Ugovora uvjeravajući ih da je nova opcija povoljnija iako to nije. U nekim slučajevima, starijim i nepismeni osobama, koje odbijaju potpisati ugovor, navode da trebaju potpisati da ne žele ugovor te ih na taj način prevare da potpišu ugovor.
 - telefonski poziv iz banke: počinitelj (koji prate kretanja i navike potencijalne žrtve pa znaju kada su bili u banci) se predstavlja kao službenici banke i navode da su im isplatili krivotvoren novac i da će uputiti službenika koji će doći u njihov stan i preuzeti krivotvorene novce, nakon čega će im donijeti ispravne novčanice
Druga mogućnost je da počinitelji nazovu i kažu osobi koja je bila u banci da  je nešto zaboravila potpisati i da će im službenici donijeti u stan papire koje je potrebno potpisati – kada počinitelji uđu u stan starije osobe  jedan odvlači pozornost osobe, a drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.
 - lažno predstavljanje kao službena osoba (djelatnici mirovinskog ili zdravstvenog, policijski službenici, djelatnici elektre, plinare i sl.) -  počinitelji na taj način uđu u stan, a onda dok jedan od njih zadržava pozornost starije osobe, drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.
 - dolazak na kućna vrata i razgovor s potencijalnom žrtvom kada im nude različite usluge i pogodnosti ili prose novac ili besplatne usluge  (uređaji za masažu, detoksikaciji, posuđe i sl.) - starije osobe u najboljoj vjeri pristaju na suradnju i razgovor, te dozvoljavaju nepoznatim osobama ulazak u kuću, a ubrzo nakon toga shvate da su prevareni za novac ili da im nedostaju dragocjenosti iz kuće.
 - počinitelji glume slabost, bolest, nesvjestice, mole da ostvare telefonski poziv jer su u nevolji – kada uđu u stan iskoriste priliku i kradu.
 - počinitelji dolaze na kućnu adresu osoba koje žive u blizini bolnica ili u krugu bolnica presreću starije osobe i predstavljaju se kao stranci čiji je prijatelj u bolnici te mole za posudbu novca jer trebaju platiti operaciju (ostavljaju u zalog putne torbe, lažni nakit i sl. bezvrijedne stvari)
 - prilaze starijim osobama u čekaonici ili u krugu bolnice i nude da će im odmah „srediti“ pregled ili operaciju za novčani iznos. 
 
U cilju samozaštitnog ponašanja savjetujemo:
 
- ne puštajte nepoznate osobe u svoje domove, a da se prethodno pouzdano ne uvjerite o kome je riječ,
- zatražiti osobnu iskaznicu ili dokument sa slikom, a službenu osobu i službenu iskaznicu. Nazovite telefonom instituciju iz koje su navedene osobe i provjerite da li su njihovi djelatnici. Vjerodostojnost posjetitelja može se provjeriti i bez otvaranja vrata, kroz ''špijunku'' ili korištenjem sigurnosnog lanca.

 - ne dajte se impresionirati odlučnim nastupom nepoznatog, njegovom titulom, ljubaznošću, upornošću, bespomoćnošću, susretljivošću i sl. 
 - ako i unatoč odbijanjima, nepoznata osoba i dalje uporno pokušava ući u dom, zamolite pomoć susjeda i odmah o događaju obavijestite policiju na broj 192.
 - ne dajte do znanja da ste sami u stanu ili kući.
 - ne držite veće iznose novca u stanu/kući – sigurna skrovišta nisu toliko sigurna,
 - nikome nemojte davati osobne dokumente, bankovne kartice i PIN brojeve,
 - ne potpisujte ugovore dok niste u potpunosti sigurni što potpisujete. Recite osobi da ćete ju kontaktirati ili da dođe za nekoliko dana dok ne provjerite je li novi ugovor stvarno povoljniji.
 - zapamtite izgled osoba, boju kose i očiju, visinu, stas i karakteristične znakove (madeže, ožiljke i slično)
 - ukoliko je moguće zabilježite registarsku oznaku vozila kojim su se sumnjive osobe koristile, te njegovu boju, marku i druge karakteristične detalje vozila
 - odrasli članovi obitelji, koji brinu o starijim osobama, trebali bi ih upozoriti na navedene situacije i savjetovati ih o ponašanju.
  
Kada starija osoba shvati da je prevarena ili pokradena o tome odmah treba obavijesti policiju pozivom na besplatan broj 192 ili 112, a također savjetujemo da se ne diraju stvari koje je dirao počinitelj kako se ne bi uništili tragovi koji mogu poslužiti za otkrivanje i hvatanje počinitelja.



FOTO: Ilustracija